Vremeplov 

IMOĆANI “TJERAJU” TURISTE

NEDJELJA 2. rujna 2001.

Piše: Braco ĆOSIĆ

Ljeto se bliži kraju, a s njim se spremaju i inventure obavljenoga posla, tj. zbraja se koliki je bio broj gostiju, broj noćenja i, konačno, koliko se deviza zaradilo. Tko će i što od toga napraviti u Imotskom? Na žalost, nitko, a nema ni od čega, jer jedan prekrasni biser Dalmatinske zagore Modro jezero - tek malobrojni turisti znaju za ovaj prirodni biser Snimio B. ĆOSIĆsa spomenicima prirode kakvi su Modro i Crveno jezero, sa zdravom gastronomskom ponudom, gostoljubivim ljudima, još je daleko od nekakvih turističkih učinaka. Zašto je to tako? Na ovo pitanje u Imotskom se ne može dobiti kvalitetan odgovor. Vijećnici grada Imotskoga još nisu nikada na sjednicama Gradskog vijeća raspravljali o razvoju turizma u Imotskom, turističke promidžbe i ponude, nikada nitko nije ni predložio kakav-takav plan razvoja turizma. U Turističkoj zajednici grada koja djeluje nekoliko godina jedan volonter s mizernim sredstvima i ne može napraviti mnogo. Jedini hotel na cijelom području Imotske krajine već četiri godine stoji zatvoren zbog svađe suvlasnika, tako da gosti i nemaju gdje dobiti kvalitetan smještaj, a to znači da nema niti jednog turističkog kreveta. Nema niti jedne promidžbene brošure, a da o nekim paket-aranžmanima i ne govorimo. Ono što je najteže i najžalosnije — ni jedna jedina marka, dolar ili franak od imotskog turizma. Problem je, a to u Imotskom svi znaju, u neorganiziranosti na relaciji grad — Turistička zajednica. Grad bi trebao, jer za to postoje uvjeti, utemeljiti profesionalnu djelatnost u jednom posve novom ustroju Turističkog ureda. S druge strane Imotski ima što ponuditi. Počnimo redom, predstavljanje Modrog i Crvenog jezera na jedan posve drukčiji način s mnogo promidžbenog materijala i s modernom marketinškom obradom. Privući potencijalne iznajmljivače lijepih privatnih kuća diljem Imotske krajine koje zjape prazne i neiskorištene. Svakako da u tome treba vidjeti i veliku mogućnost iskorištavanja tranzitnih turista koji tijekom cijele godine prolaze samo stotinjak metara od središta Imotskog autobusima u smjeru Međugorja. Imotski franjevački muzej, tradicionalne žive slike Muke Isusove ulicama Imotskog, sadržaji blagdana Gospe od Anđela, Imotska glazba kao najbolji puhački orkestar u Hrvatskoj, tradicionalni karneval, jezera u okružju Imotskog poput Lokvičićkog, Dva oka, Galipovca, Blaževića jezera, Prološkog blata, branje ljekovitog bilja po obroncima imotskih brda, do festivala mandolinskih orkestara Hrvatske uz poznate i kvalitetne imotske pršute, pečenu janjetinu, vino, imotske slastice, rafiole… Sve su to čvrsti dokazi da bi Imoćani i Imotski od turizma imali značajne koristi. Reče 1998. godine Thomas Berhend, poznati svjetski speleolog koji je bio u ekspediciji istraživanja imotskog Crvenog jezera i čovjek koji je obišao svaki kutak zemaljske kugle, da bi samo imotsko Crveno jezero u nekim normalnim europskim destinacijama moglo hraniti grad od 20.000 stanovnika. A cijela Imotska krajina praktički ih ima toliko!

Više objava